Kontakti

Gracac.info

 

Od Marine pećine nizvodno do nekadašnjeg naselja Rama, ušća Rame u Neretvu, danas je Jablaničko jezero. Drugi krak jezera ide do Konjica. Blizu ušća Rame u Neretvu podignuta je 1958. godine 85 m visoka brana, poslije čega je nastalo Jablaničko jezero, najveće umjetno jezero u Bosni i Hercegovini. Posljedica stvaranja novog jezera bile su ogromne: potopljena su mnoga polja i naselja oko rijeke Rame, a uništene su i kopnene komunikacije sela s lijeve strane Rame i desne strane Neretve. Potpuno potopljeno naselje je Rama, poznato po željezničkoj stanici, dijelovi sela Gračac, Hudutsko, Ustirama i Slatina, a potopljena su i neka naselja općine Konjic

 

 

Tada je potopljena i župna crkva sa župnim stanom na Gračacu. Sela Ustirama, Kućani, Hudutsko, Tošćanica, Lizoperci ostali su bez komunikacije s drugom stranom obale važnom zbog cestovne prometnice.

 

Površina Jablaničkog jezera pri visokom vodosaju iznosi 14.3 km2, a duljina mu je 30 km, najveća širina akumulacije je 1200 m, nadmorska visina 270m,a dubina vode iznad brane pri najvećoj razini je 70 m. Ima preko 320 milijuna kubnih metara vode. Jezero se nalazi na terenu nekadašnje obradive zemlje pa su njegove obale blatnjave zbog osciliranja vode.

 

 

 

Zadnjih godina od 1995. na jezeru se održava turistička kota pa je jezero od svibnja do rujna puno što je vidno poboljšalo turističke aktivnosti i sadržaje na njegovim obalama. Temperature vode Nereve, Neretvice i Rame relaivno je niska pa u tom pogledu jezero nema opimalne uvijee za turizam. Unatoč svemu broj turističkih objekata i turista se povećava i Jablaničko jezero postaje zanimljivije za turiste

 

 

Na jezeru postoje uvijeti a ravoj različitih sporova na vodi, posebno jedriličarstva iako je to u  počecima. Postoje dobri uvijeti za razvoj sportskog ribolova. Položaj jezera izvanredno je povoljan u odnosu na prometnice. I cestovni i željeznički promet Sarajevo-Ploče idu najvećim dijelom uz obale Jablaničkog jezera.

 

Ostale fotografije možete pogledati u fotogaleriji.